Utisci korisnika

Hvala Vam na podršci i moram Vam priznati da ste jako ljubazni. Milan Đelić, Valjevo

Pre nepunih mesec dana kupila sam paket kurseva: PRIPREME ZA POLAGANJE CAMBRIDGE INTERNATIONAL DIPLOMA IN BUSINESS. Obično neki opšti utisak formiramo na kraju, ali ja u ovom trenutku želim sa…


Kompletna lista utisaka

Testiranje online

Arhitektura računara

Za one koji žele da znaju više.

Windows OS

Ovo bi svakako trebalo da probate.

Odnosi s javnošću

Koliko znate PR?

Pogledajte još neke od testova

Newsletter

Ukoliko želite da Vas redovno obaveštavamo o novostima sa Link eLearning sajta prijavite se na našu newsletter listu.

Ime:

Prezime:

Email:


Anketa

Arhiva anketa

BAZA ZNANJA


Kurs: - Efektivno donošenje odluka

Modul: Kako do kvalitetne odluke

Autor: Test Instruktor

Naziv jedinice: Podizanje kvaliteta donešenih odluka


Materijali vezani uz ovu lekciju:

- Test podizanje kvaliteta donešenih odluka
- Podizanje kvaliteta donešenih odluka (PDF dokument)



Podizanje kvaliteta odlučivanja

Menadžerima stoje na raspolaganju dva načina uz pomoć kojih mogu poboljšati kvalitet donesenih odluka:
Prvi način je korišćenje koraka pri odlučivanju, a drugi način je pospešivanje kreativnosti u donošenju odluka.


Primena koraka pri donošenju odluka

Da bi odluke bile kvalitetne uspešni menadžeri moraju imati razrađen pristup donošenja odluka, koji je sistematičan i logičan. Menadžeri imaju razrađene korake, koje slede pri donošenju odluka. Te korake smo već obrađivali sada ćemo ih samo ukratno ponoviti:
  1. Identifikacija problema
  2. Identifikacija mogućih rešenja problema
  3. Prikupljanje i obrađivanje činjenica
  4. Evaluacija mogućih rešenja
  5. Odabir i implementacija naboljeg rešenja
  6. Feedback radi poboljšanja odlučivanja


Uslovi za donošenje kreativnih odluka

Možete biti delotvorni jedino onda ako pravi posao radite dobro. Raditi pogrešan posao dobro nije delotvorno, ma kako savršeno taj posao obaviti. Radite ispravan posao - a ne samo na ispravan način. Biti kreativan ne znači uvek imati revolucionarne ideje, već je važnije imati svež i nesputan pristup donošenju odluka. Pri tome treba imati na umu da se kreativnim menadžerima nazivaju oni koji ne samo da imaju nove ideje, već i podstiču inovativnost i kreativnost podređenih, otvoreni su za novo i drugačije mišljenje.
Upravo su menadžeri ti koji izgrađuju organizacijsku kulturu koja ceni inovativnost i kreativnost, a zaposleni tu kulturu i menadžera kao njenog predstavnika prepoznaju i shodno tome, pozitivno reaguju.
Da bi odluke koje menadžeri donose zajedno sa zaposlenima bile  kreativne, potrebno je sledeće:
  1. da su svi zaposleni u firmi uključeni u proces i otvoreni za ideje
  2. Da ih karakteriše kreativnost i inovativnost
  3. Da rade na sebi poboljšavajući i razvijajući svoje kreativne kapacitete
  4. Vrednovati kreativnost kao značajnu karakteristiku kulture firme
  5. Savladavati prepreke koje se javljaju i štititi organizacijsku kreativnost


 

Kreativnost

Kreativnost je proces koji obuhvata nekoliko faza. Najpre imamo pripremu, gde se prikupljaju informacije, analiziraju i vrši identifikacija problema. Nakon toga sledi faza inkubacije, kada se naizgled ne dešava ništa, jer dolazi do svesnog udaljavanja od problema, dok se on obrađuje podsvesno. U trenutku kada se desi iznenadno rađanje ideje, ili spoznaja mogućeg rešenja, prelazimo iz faze inkubacije u fazu iluminacije. Iluminacija predstavlja novo saznanje o nečemu. Verifikacija obuhvata proveru dobijenog rešenja problema ili ideje i njegove validnosti.
Svako može biti kreativan u određenoj meri, u zavisnosti da li razvija svoju kreativnost ili ne, jer znatan broj ljudi godinama gubi kreativnost iz svoje mladosti, jer ne pokušavaju biti kreativni. Kreativnost nije osobina samo retkih pojedinaca. Osoba koja misli da nije kreativna je zapravo osoba koja ne koristi svoje kreativne potencijale.
Ključne karakteristike kreativnih ljudi su: fleksibilnost i demokratski tip ličnosti, pozitivna slika o sebi, pažljivo prikupljaju sve podatke, sklonost razmišljanju pre nego impulsivnosti, emocionalisti, osetljivi su na svet oko sebe i na emocije drugih ljudi, originalni u svojim razmišljanjima, zainteresovani za prirodu problema, motivisani izazovnim problemima, nekonformisti i individualci, nemaju stalnu potrebu biti hvaljeni, tolerišu dvosmislenost i kompleksnost, te ne vole predvidljivost i red, za njih godine ne igraju veliku ulogu.


Povećanje kreativnosti

Nažalost, ljudi gube većinu svoje kreativnosti odrastajući. Ključ za poboljšanje vlastite kreativnosti je dopustiti kreativnim potencijalima da se razvijaju kroz čitav život, nikada ih ne potiskivati.
Jedan način kako postati kreativan je koncentrisati se, razmišljati samo o jednom problemu i pokušati osmisliti što više različitih načina za rešavanje određenog problema. Pri tome nije uopšte važno jesu li sva rešenja do kojih dođemo praktična i realna. Naime, prvi korak sastoji se u generisanju što većeg broja ideja. Evaluacija svake ideje obavlja se kasnije.
Kada je reč o organizacijskoj kreativnosti, upravo menadžeri moraju svojim primerom pokazati da se kreativnost u nekim preduzećima vrednuje. Menadžeri koji podstiču i nagrađuju kreativnost, konstantno dobijaju nove, bolje i originalnije ideje od svojih ljudi. Kreativne organizacije karakteriše spremnost na promene i stalno unapređivanje, spremnost na rizik i eksperimentisanje sa novim idejama, podstiču različitost i drugačije mišljenje, postoji visok stepen poverenja itd.
Imajući u vidu značaj kreativnosti za donošenje kvalitetnih odluka, razvijene su različite tehnike za pospešivanje kreativnosti i unapređivanje kreativnog mišljenja, kako pojedinca tako i grupe/organizacije. Njaznačajnije tehnike za pospešivanje kreativnosti, kao što smo to spominjali u slučaju unapređivanja grupnog odlučivanja su:
  • brainstorming
  • sinektika
  • tehnika nominalne grupe

Ove tehnike primenjuju se kod grupa i služe tome da stimulišu grupnu kreativnost i pospeše razvoj inovativnih rešenja. Sve tehnike su nezahtevne, i osim što potpomažu razvoj kreativnosti, predstavljaju strukturisano donošenje odluka, što znatno olakšava donošenje odluka, štedeći vreme i izbegavajući potencijalne rizike.

Brainstoring u prevodi se kao “oluja misli“ i predstavlja najstariju, najrasprostranjeniju i najjednostavniju tehniku kreativnog mišljenja. Ova tehnika najviše se koristi u marketingu, gde je primarno i razvijena i podrazumeva grupu ljudi koja asocijativno nabraja ideje na datu temu. Ključno pravilo ove tehnike je da nema loših ideja.

Sinektika je takođe tehnika za pospešivanje kreativnog mišljenja i u nekoliko je složenija od brainstoring-a. Ona zapravo pokušava da nadomesti potencijalne nedostatke brainstoringa koji nastaju usled brzog donošenja odluka. Ova tehnika koristi analogije, unekoliko usmeravajući kreativni tok, otkrivanjem novih aspekata i dimenzija problema koji se obrađuje. Ona koristi različite analogije:
  • Direktne analogije– direkne analogije sa sličnim procesima
  • Lične – personalne analogije boljem ulaženju u problem i identifikovanjem sa situacijom problema
  • Simboličke analogije – zahteva prikazivanje problema preko simbola
  • Analogije fantazije – zahtevaju zamišljanje idealnog rešenja , a potom njegovo prilagođavanje realnoj situaciji

Tehnika nominalne grupe – ovo je tehnika koja kombinuje, tačnije inkorporira elemente individualnog donošenja odluka u grupno odlučivanje. Podrazumeva strukturisan radni sastanak, gde se najpre radi individualno, a potom se individualni rezultati procesuiraju u grupi.


Smatrate da je ova lekcija korisna?  Preporučite je. Broj preporuka:2


Molimo Vas unesite svoje podatke i dobićete pristup besplatnim lekcijama.

Ime: 
Prezime: 
Email: