Utisci korisnika

Veoma sam zahvalna na Vašem brzom odgovoru i želela bih da Vam se zahvalim na pažnji koju ste pokazali. Radica Nedelčev - Beograd

"Ovo je pravi vid doškolovavanja za sve one koji nemaju uslova za redovno školovanje ili su prezauzeti. Nije teško za one koji hoce . Uz vas je i moj sin od 9 godina nesto naučio.…


Kompletna lista utisaka

Testiranje online

Arhitektura računara

Za one koji žele da znaju više.

Windows OS

Ovo bi svakako trebalo da probate.

Odnosi s javnošću

Koliko znate PR?

Pogledajte još neke od testova

Newsletter

Ukoliko želite da Vas redovno obaveštavamo o novostima sa Link eLearning sajta prijavite se na našu newsletter listu.

Ime:

Prezime:

Email:


Anketa

Arhiva anketa

BAZA ZNANJA


Kurs: -- Računarske mreže

Modul: Hardverska infrastruktura računarskih mreža

Autor: Predrag Matorkić

Naziv jedinice: Mrežni uređaji


Materijali vezani uz ovu lekciju:

- Test mrežni uređaji
- Mrežni uređaji (PDF dokument)



Mrežni uređaji su sastavni deo svake mreže optimizijući njene perfomanse i omogućavajući maksimalno korišćenje njenih resursa. To su elektronski uređaji koji zauzimaju centralno mesto i bez kojih se ne može zamisliti rad bilo koje mreže. Postoji više vrsta mrežnih uređaja čija podela je na osnovu njihove uloge u radu mreže i njihovih tehničkih mogućnosti.

Najkorišćeniji mrežni uređaji su:

Druga podela bi bila na aktivne i pasivne mrežne uređaje odnosno na uređaje koji za svoj rad koriste spoljni izvor električne energije ili na uređaje koji koriste energiju električnih impulsa, tj. postojeću električnu energiju. U daljem opisu njihovih karakteristika oslanjaćemo se na njihovu primenu u Ethernet mrežnoj tehnologiji.


Repeater

U slobodnom prevodu sa engleskog jezika znači pojačivač, odnosno njegova glavna namena je pojačanje električnih, bežičnih ili optičkih signala. Poznato je da signali gube na svojoj snazi sa povećanjem rastojanja. Da bi se premostile što je moguće veće udaljenosti mora postojati uređaj koji će primiti oslabljen signal i ponovo ga pojačati za dalji prenos. Spada u aktivne mrežne uređaje. U svom radu ne vrši nikakvu obradu podataka nego vrši direktno pojačanje signala. U Ethernet tehnologiji koristi RJ45 i BNC konektore za konekciju mrežnih kablova. Po standardu je moguće koristiti maksimalno dva Repeater-a za pojačanje signala zato što im je za pojačanje signala potreban određeni period vremena što bi na većim udaljenostima prouzrokovalo probleme u radu mreže pa u skladu stim maksimalna udaljenost UTP ili STP mrežnih kablova je 300 metara. Isključivo rade na fizičkom sloju OSI modela o čemu će više reči biti u kasnijem delu kursa. Ovaj tip mrežnih uređaja takođe ima i veliku primenu u bežičnim i optičkim komunikacijama. Na slici ja dat primer ovog tipa mrežnog uređaja:
 

Slika 18: Repeater

 

HUB

HUB je aktivni mrežni uređaj u kome je integrisano više Repeater uređaja istovremeno. Obavlja funkciju i pojačanja i prosleđivanja signala. Najbitnija karakteristika HUB uređaja je da sve što uđe na jedan port (u smislu mrežnog saobraćaja o čemu će biti više reči kasnije) on prosleđuje na sve ostale portove. Takođe, dovoljno je „inteligentan“ da može prepoznati prekid mrežnog kabla što omogućava normalno funkcionisanje mreže u takvim situacijama. Broj portova koje HUB uređaj može imati se razlikuje ali obično ima od 8 do 48 portova za priključenje mrežnih uređaja i računara. Takođe neki od HUB uređaja mogu posedovati i BNC konektor za priključenje onih segmenta mreže koji koriste koaksijalne kablove. U današnjim uslovima cena HUB i Switch mrežnih uređaja je skoro ista tako da je mnogo bolje ulagati u Switch-ve kao centralne mrežne uređaje jer poseduju napredniju tehnologiju. HUB uređaji su najčešće namenjeni za brzine mrežnog saobraćaja do 10 MB/s. Na slikama su dati primeri rada HUB uređaja i njegovog izgleda:

                                 

   

16 portni HUB uređaj
Slika 19: Pricip rada i izgled HUB mrežnog uređaja



Bridge

Bridge (srp. mrežni most) je mrežni uređaj koji omogućava da se mreža podeli na više segmenata a da se pri tome optimizuje komunikacija tako da se lokalna komunikacija na svakom segmentu zadržava na njemu pri čemu se ostali segmenti mreže ne opterećuju viškom komunikacije. Ako zamislimo Bridge uređaj sa 4 porta onda smo praktično napravili 4 LAN segmenta od kojih svaki ima svoj HUB ili Switch uređaj što je školski primer postavljanja mreže. Na slici je dat primer primene Bridge uređaja:

 

Slika 20: Optimizacija mrežnog saobraćaja korišćenjem Bridge mrežnog uređaja


Princip rada Bridge uređaja objasnićemo korišćenjem slike 20. Kao što je dato na slici 20 imamo 4 segmenta mreže, tj. segment A, segment B, segment C i segment D. U svakom od tih segmenata se nalaze računari, na primer računar A1, Računar A2, ..., računar C1, računar C3, itd. Pošto mrežni paket u Ethernet tehnologiji uvek sadži MAC adrese izvora i destinacije, a Bridge uređaj „čuje“ sav saobraćaj na svakom segmentu priključenom na njega, on na osnovu toga kreira (eng. Build) tabelu MAC adresa koje „čuje“. Posle određenog vremena (vrlo kratko) Bridge uređaj nauči koje MAC adrese pripadaju kom segmentu mreže. Zbog toga kada na primer računar A1 šalje nešto računaru A2 to čuje i Bridge uređaj. Kada Bridge konstatuje da oba računara pripadaju istom segmentu mreže (u ovom primeru segmentu A) on te mrežne pakete ne prosleđuje dalje na ostale segmente mreže pri čemu komunikacija ostaje unutar segmenta A. Da je recimo umesto Bridge-a postavljen HUB uređaj on bi te pakete prosledio svima jer kao što smo ranije rekli kada na neki od portova HUB uređaja nešto uđe on to prosleđuje na sve ostale portove. Samim tim postupkom Bridge uređaj lokalizuje komunikaciju i što je najvažnije ostale segmente mreže ne opterećuje nepotrebnim saobraćajem. U slučaju da računar A1 šalje informaciju računaru C1 koji se nalazi na drugom segmentu mreže Bridge uređaj će opteretiti saobraćajem samo one segmente mreže između kojih se vrši komunikacija, u ovom slučaju segmente A i C.

Sa stanovišta TCP/IP protokola ovi segmenti nisu zasebni subnetovi (podmreže) već Bridge odvaja segmente mreže koji ustvari logički pripadaju jednom subnetu jer za subnetovanje se koriste IP adrese. Segmenti mreže kao pojam mogu biti bilo šta jer nisu strogo definisani dok subnet je pojam koji je definisan kao deo mreže koji je odvojen od ostalih Ruter mrežnih uređaja. Sve to je zato što Bridge radi sa MAC adresama dok se za subnet-ovanje koriste IP adrese računara i ostalih mrežnih uređaja, odnosno Bridge radi sa fizičkim adresama dok IP adrese pripadaju logičkim adresama.

Bridge mrežni uređaj je vrlo koristan u malim mrežama ali nije skalabilan kao Ruter. Na primer sa Bridge uređajem se ne može kreirati internet konekcija jer bi onda internet Bridge-vi morali poznavati sve MAC adrese na svetu, što je čak i teoretski teško izvodljivo. Drugi razlog nemogućnosti korišćenja za internet konekcije je zato što Bridge uređaj nije u stanju da odredi najkraću putanju od izvora do destinacije. Po svom izgledu je vrlo sličan HUB ili Switch mrežnim uređajima.


Brouter

Brouter ili Bridge Router je mrežni uređaj koji radi i kao Bridge i kao Router. On rutira mrežne pakete poznatih protokola pri čemu se ponaša kao Router dok sve ostale pakete jednostavno prosleđuje dalje pri čemu se ponaša kao Bridge uređaj. Prednost ovog tipa mrežnog uređaja se sastoji u tome što funkcija učenja i filtriranja saobraćaja može biti iskorišćena za sprečavanje potencijalnih preopterećenja mreže. Naročito široku primenu ima u bežičnoj tehnologiji kao Wireless B Router. Na slici je dat primer izgleda Brouter uređaja:

 
Slika 21: Brouter

 

Gateway

Gateway (srp. mrežni prolaz) ili Residential Gateway je hardverski uređaj čija osnovna uloga je prevođenje iz jednog protokola u drugi protokol, odnosno vrši prilagođavanje električnog signala jednog protokola u električni signal drugog protokla. Sama definicija Gateway-a bila bi da je to mesto na mreži koje služi kao ulaz na drugu mrežu. Mogu biti i softverskog tipa kada su implementirani u ruter uređaje ili kombinacija hardversko-softverskog uređaja. Za razliku od rutera koji prosleđuju pakete najkraćom putanjom za njima poznate protokole, Gateway uređaji poznaju različite protokole na osnovu čega rade prevođenje iz jednog u drugi protokol. Najpoznatiji Gateway uređaji su PSTN modem, ADSL modem, kablovski modem, itd. Kada je softverska verzija Gateway-a u pitanju može biti primenjena kroz računare, servere ili mrežne uređaje što je i najčešći slučaj kada su u pitanju poslovne ili enterprise konekcije. Zbog toga računar (ili server ili mrežni uređaj), koji je konfigurisan da radi kao Gateway uređaj, nazivamo i Default Gateway. Na slici je dat primer funkcije Gateway uređaja kada radi prevođenje (translacija) jednog protokola u drugi, na primer iz protokola lokalne mreže u protokol neke druge mreže i obratno:

 
 
Slika 22: Default Gateway

Smatrate da je ova lekcija korisna?  Preporučite je. Broj preporuka:33


Molimo Vas unesite svoje podatke i dobićete pristup besplatnim lekcijama.

Ime: 
Prezime: 
Email: